Smokefree Aotearoa 2025 Action Plan resources

Action plan fact sheets in a range of languages including Te reo, NZSL (New Zealand Sign Language), Audio and Braille. Plus, information for retailers and people who smoke and their whānau.

English

Aotearoa New Zealand has a lot to be proud of – our culture, our places and especially our people.

Our Smokefree Aotearoa 2025 Action Plan shows that, as a nation, we stand up for change that makes a positive difference.

The plan is a result of many significant milestones and moments in time. From advocates to academics, passionate voices from all corners of our community have played their part in shaping its intent and its content.

Guided by the principles of Te Tiriti o Waitangi, our action plan has bold new measures that will support Aotearoa’s goal of becoming a smokefree country by 2025.

We have six game-changing focus areas:

  1. Making sure there is Māori leadership and decision-making across all levels of the action plan. As part of this focus area, we’re standing up a taskforce to make sure the action plan is on track to achieve the smokefree goal for Māori.
  2. Funding more health promotion and community activities to motivate and mobilise people across the country to get behind the smokefree goal and to sign-post support for people on their quit journey.
  3. Giving people the wrap-around support they need on their quit journey by investing in more tailored help such as a stop smoking service for Pacific communities.
  4. Making it easier to quit and harder to become addicted by only having low-level nicotine smoked tobacco products for sale and restricting product design features that increase their appeal and addictiveness.
  5. Making smoked tobacco products harder to buy by reducing the number of shops selling them and kickstarting a smokefree generation.
  6. Making sure the tobacco industry and retailers follow the law.

How will we know if we’re succeeding? When we start to achieve three outcomes.

The first: eliminating inequities in smoking rates and smoking-related illnesses. People living in the most deprived areas of Aotearoa suffer much more from the negative impacts of smoked tobacco. We need to change this because we need all communities to reach Smokefree 2025.

The second outcome is to ensure our tamariki and rangatahi never start smoking and remain smokefree. We can support them to make the right choices by helping their parents, whānau, and the adults around them to quit smoking.

The third outcome is to increase the number of people who successfully quit smoking. It’s hard to stop smoking and it’s time to change the smoking environment so we can make it easier for people who smoke to quit.

There’s a lot to do over the next four years and beyond. But with purpose, pioneering policy, pace and public participation, we can do this. Together, we can create an Aotearoa where smokefree is not an aspirational goal but our reality.

It's really important because people out there are suffering from lung cancer.

Smokefree means to me: protecting the health of your family and friends, having you around to make lasting memories with the people who love you. Stay smokefree!

What a smokefree New Zealand looks like to me is that everyone is healthy and active and that people's lives will be longer.

What does smokefree mean to us? It means fresh air, it means a smokefree country that our children deserve. It's a goal and we hope to achieve this as soon as we can.

Te reo

He nui ngā mea kia whakahīhī a Aotearoa ko tō tātou ahurea, ko ō tātou wāhi, inarā, ko ō tātou tāngata.

Ka whakaatu tā mātou Mahere Rautaki Auahi Kore 2025 i tā tātou i tā te motu, oke kia panonihia hei rerekētanga pai.

He hua tēnei mahere mai i ngā taumata tāpua maha me ngā wā hirahira maha. Mai i ngā kaitaunaki ki ngā mātanga mātauranga, kua whai wāhi ngā reo kaingākau i te pārāweranuitanga o tō tātou hapori kia whai wāhi mai ki te whakairo i tōna takune me ōna kiko.

Nā te arahina o ngā mātāpono e Te Tiriti o Waitangi kua pākaha ngā āhua o tā mātou mahere kia tautokona te whāinga a Aotearoa kia noho hei whenua auahi kore ā te 2025.

He katonga tai ā mātou wāhi arotahi e ono kei ngā taumata katoa o te mahere rautaki.

Hei wāhanga nō tēnei wāhi arotahi, e whakatūria ana tētahi rōpū mahi kia pūmau te noho o tēnei mahere rautaki ki te ara tika e tutuki ai te whāinga auahi kore mō ngāi Māori.

Me ngā ngohe a te hapori kia whakahihiko, kia whakatakatū hoki i ngā tāngata puta noa i te motu kia taituarātia te whāinga kia auahi kore, kia āta tautohua ngā tautoko mō ngā tāngata kei te ara o whakamutu.

I tēnei ara o te whakamutu mā te tuku moni kia hāngai ake ngā āwhina, pēnei i tētahi ratonga whakamutu i te kai tupeka mā ngā hapori nō ngā moutere.

I te warawara haere o te tangata mā te hoko atu i ngā rawa tupeka ka kaingia e iti kau ana te nikotine me te rāhui hoki i ngā āhuatanga hoahoa o te rawa e whakakaha ake ana i te pārekareka me te warawaratanga.

Te whakaheke i te tapeke o ngā toa ka hoko atu i aua mea me te whakaara i tētahi reanga auahi kore.

I tā ngā kaihoko tupeka hoki whai i ngā ture.

Ka pēhea mātou e mōhio ai kei te angitu mātou?

Ā te wā ka tīmata mātou ki te whakatutuki i ngā putanga e toru.

Ko te tuatahi: Ko te whakakore i ngā rītahatanga mō te tokomaha o ngā tāngata ka kai i te tupeka me ngā māuiui ka hāngai.

Ko ngā tāngata ka noho ki ngā wāhi whakaeo rawa atu o Aotearoa tēnā ka kaha pāngia e ngā hua kino o te tupeka ka kaingia.

Me panoni tēnei inā hoki me eke ngā hapori katoa ki te Auahi Koretanga 2025.

Ko te putanga tuarua, kia pūmau te korenga o te tīmata ki te kai tupeka me te noho auahi kore tonu a ā tātou tamariki me ā tātou rangatahi.

Ka tautokona rātou e tātou kia whakatau i ngā whakataunga tika mā te āwhina i ō rātou mātua, i ō rātou whānau, i ngā pakeke hoki e karapoti ana i a rātou kia whakamutua te kai tupeka.

Ko te putanga tuatoru ko te whakapiki i te tokomaha e eke panuku ana tā rātou whakamutu i te kai tupeka.

He uaua te whakamutu i te kai tupeka ā, kua tae te wā kia panoni i te horopaki o te kai tupeka kia māmā ake ki te hunga e kai tupeka ana kia whakamutua.

He nui ngā mahi kia mahia i roto i ngā tau e whā kei mua i te aroaro kei kō atu hoki. Engari mā te whai take mā te kōkiri i ngā kaupapa here, mā āta whakarite me te whai wahi a te marea, e taea ai e tātou. Mā te mahi tahi ka taea te waihanga tētahi Aotearoa tē noho kē ai te auahi koretanga hei whāinga tiketike engari ko tō tātou ao kikokiko kē.

It's really important because people out there are suffering from lung cancer.

Smokefree means to me: protecting the health of your family and friends, having you around to make lasting memories with the people who love you. Stay smokefree!

What a smokefree New Zealand looks like to me is that everyone is healthy and active and that people's lives will be longer.

What does smokefree mean to us?

It means fresh air, it means a smokefree country that our children deserve. It's a goal and we hope to achieve this as soon as we can.

New Zealand Sign Language

 

Easy read

Audio

Braille

Cook Islands

E mānganui ‘ua atu rāi te au ‘apinga ē, ‘ē tau kia ngākauparau tātou i Aotearoa nei – ta tātou au peu e te akono’anga, to tātou ngai no’o’anga e pera tikai te iti tangata.

I roto i te parāni Tinomou 2025, no te takore atu’anga i te kai avaava i Aotearoa nei, te akaari mai nei te reira e, me taokotai te iti tangata, i te taui atu i tetai au apinga, ka kitena tetai au taui’anga meitaki.

Kua rauka mai teia parāni mei roto mai i tetai au apii’anga pu’apinga tei rauka mai i te au mataiti i topa. Mei roto mai i te umuumu’anga a tetai au aito, aronga kite pakari,e pera te aruaru’anga a tetai au tangata mei ngā koro tei no’o’ia e tō tātou ‘iti tangata.  

I raro ake i te vaerua o te Tiriti o Waitangi, te irinaki’ia ia nei e kā riro te au ‘anga’anga tei ‘akano’o’ia i roto i teia parāni i te turuturu atu i te umuumu’anga ē, kia kore e kai avaava ‘aka’ou i Aotearoa nei i te mataiti 2025.

E ono tu’anga ‘akatinamou’anga e irinaki’ia nei e, ka akatupu atu i teia, e tītau ‘ia atu nei:

  1. ‘Akapāpū’anga ē, tei roto te arataki’anga Māori i te au ngā’i tuku’angā tika o te au tu’anga rava rāi. I roto i teia tu’anga, ka anoano’ia tetai kōpapa nō te ‘ākarakara matatio atu ē, kia tika te kaveinga o te au ‘anga’anga e rave’ia ara nō te ‘akatupu i te umuumu’anga a te ‘iti tangata Maori nō te tākore atu’anga i te kai ‘ava’ava.
  2. Tuku atu’anga  tetai tu’angā moni nō te tauturu i tetai au ‘anga’anga raverave i rotopū i te ‘iti tangata nō te tua o te ora’anga meitaki. Te ‘irinaki’ia nei ē, kā riro teia au ‘anga’anga ei tauturu i te aronga kai ‘ava’ava ē tautā nei kia ‘akamutu tā rātou kai ‘ava’ava ma te au ‘ākara’anga, te kā riro katoa e ‘akara’anga nā tetai ‘ua atu tangata kai ‘ava’ava kē atu. 
  3. ‘Akano’o atu’anga i tetai tu’anga tauturu takakē, ‘akakoro’ia nō te tauturu i te aronga kai ‘ava’ava e ‘inangaro nei ‘i te tākore i tā rātou kai ‘ava’ava. ‘E tūkētūkē ‘oki te au tūranga tāii o te aronga kai ‘ava’ava, nō reira kia rauka rāi i teia tu’anga tauturu i te tauturu i teia au tūranga tūkētūkē.
  4. Nā roto i te tuku’anga mai i tetai au rāvenga kia māmā ‘ua i te ‘akaruke i te kai ‘ava’ava, e tetai au rāvenga kia kore ‘ē ngō’ie ‘ua i te tangata i te kakī atu i te ‘ava’ava. Pēnei ē nā roto i te ‘akaiti’anga mai i te tongi ‘akanauru’anga o te nicotine ‘i roto i te ‘ava’ava, ‘ē pērā te ārai atu’anga i te au ‘apinga ē riro nei ‘i te ‘akanauru ngō’ie ua i te manako o te tangata ki te ‘ava’ava. 
  5. Ma’ani atu’anga kia ngatā e rauka ei te ‘ava’ava i te tangata i te o’ko, ‘ē pera nā roto i te ‘akaiti’anga mai ‘i te au ngā’i ē ‘oko ‘ia nei te ‘ava’ava. Akamata atu ei i tetai uki kāre ‘ē kai ‘ava’ava,
  6. ‘Akapakari’anga mai i te ture ki te au ngā’i ma’ani’anga ‘ava’ava ‘ē te ngā’i ‘oko’anga ‘ava’ava. 

Me rauka ia tātou teia au umuumu’anga e toru, kua pāpū i reira ia tātou ē, tē ‘anga’anga nei tā tātou au rāvenga. 

Te mea mua: Tākore atu’anga i te au ngā’i e ‘akama’ata nei i te kai ‘ava’ava, ma te au maki ē tupu mai nei, mei roto i tē reira. Ko te au tangata e no,o nei ki roto i te au tu,anga veve o Aotearoa nei, te aronga kino roa atu ē tāii nei ki te kino o te kai ‘ava’ava. No teia umuumu’anga ta tātou ē tītau atu nei nō te mata’iti 2025, ka anoano’ia teia tūranga kia tauī’ia.

Ko te rua koia ko te ‘akapāpū’anga ē, ‘auraka roa tā tātou au māpū kāre ‘ē kai ‘ava’ava ana, ‘ē te uki ē tū mai nei ‘ē kai ‘ava’ava. Ka rauka ‘ia tātou i te tauturu atu ‘ia rātou nā roto i te tauturu atu’anga i te au tangata kai ‘ava’ava i roto i tō rātou ora’anga kia ‘akaruke atu i te kai ‘ava’ava.

Te toru, te ‘akama’ata atu’anga i te au tangata e ‘akaruke tākiri nei i te kai ‘ava’ava. ‘E mea ngatā i te ‘akaruke atu i te kai ‘ava’ava, kua tae rā ‘oki te tuātau nō te tauī atu i tetai au akano’ono’o’anga i rotopū i to tātou ‘iti tangata, kia ngō’ie ‘ua i te tangata i te ‘akaruke atu i tā rātou kai ‘ava’ava. 

E ma’ata te ‘anga’anga nō teia ‘ā(4) mataiti e ‘aere atu e tū mai nei. ‘Inārā nā roto i te rave’anga ma te ‘inangaro mou, rāvenga tinamou ‘ē te ‘anga’anga kāpiti, ka rauka teia ‘ia tātou i te rave. Nā roto i te vaerua tā’okotai, ka rauka teia umuumu’anga nō te tākore atu’anga i te kai ‘ava’ava i Aotearoa nei.

Niue

Loga lahi e tau mena ne kua fiafia a Aotearoa Niu Silani ki ai - tau aga fakamotu, tau matakavi ka e  mua atu ke he tau tagata ha tautolu.

Ko e Fakaholoaga Fakagahuaga he Smokefree Aotearoa 2025  kua kitia ai, ko e kautu nei, kua tutu a tautolu ki luga ke fai hikiaga ke maeke ke moua mai taha hikiaga mitaki.

Ko e fakaholoaga kua moua mai ha ko e tau tutuaga loga mai he  tau magaaho kehekehe.    Mai he tau tagata lagomatai ke  hoko  atu ke he tau Pulotu Iloilo,  mo e tau leo mai he tau mata pokopoko he tau maaga ha tautolu ne gahua ke fakahako e tau manatu kua lata. 

Muitua mai he tau fakaveaga he Te Tiriti O Waitanga, tau fakaholoaga ha tautolu kua mao e tau fuafuaaga ke maeke ke lagaomatai e tau amanakiaga ha Aotearoa ke tuku e tau feua ula tapaka he tau 2025 he motu. 

Ono la e feua  - hikiaga kua onoono ki ai: 

Mailoga ko e fai tuaga takitaki e tau Maori mo e tau fifiliaga ke he tau tuaga oti he tau fakaholoaga.    Ko e taha vala ia kua onoono ki ai, kua tutu hake a mautolu ko e matakau faka gahua ke kitekite kua holo mitaki e tau fakaholoaga ke kautu e nakai ula tapaka ke lata mo e tau Maori. 

Tau tupe foaki ke lata mo e tau fakailoaaga malolo tino mo e tau gahua faka-maaga ke malolo mo e faka-maopoopo e tau tagata ke muitua ke he fakaholoaga nakai ula tapaka mo e fakamau e tau lagomatai ma e tau tagata kua mailoga ke fakaoti.  

Foaki age e tau lagomatai kua lata mo e tau tagata ke fakaoti e ula mo e taute e tau lagomatai tuga e tau matakau ke fakaoti e ula tapaka ma e tau Pasifika he tau maaga. 

Fakamukamuka ke tuku mo e uka ke liu ke tau feliuaki ka liu ke he tapaka toko lalo e vaikona nikotini  ai malolo lahi ke fakafua mo e ai fakaata ke talaga ke maeke ke fakaohooho mo e malikiti hake e onoono mo e tau feliuaki. 

Taute  ke uka e tau koloa ula tapaka ke fakatau ka tuku hifo e tau fale koloa ke fakafua mo e liu kamata e atuhau ai ula tapaka.

Taute ke muitua e tau matakau talaga tapaka mo e tau fale fakafua koloa pihia ke muitua ke he tau mata fakatufono. 

Iloa fefe e mautolu kua kautu tuai?   Iloa ka kamata ke kautu tolu e tau fua mitaki ka moua mai ai. 

Fakamua:   tuku hifo e tau numela  tuaga mo e tau gagao ha ko e ula tapaka.    Tau tagata kua nonofo ai he tau matakavi ha Aotearoa ne tote e tau mena moua mo e  matematekelea lahi  laga mai he ula tapaka.    Kua lata a tautolu ke hiki e tau aga pihia  he tau maaga to hoko ke he Smokefree 2025. 

Ko e mena ke ua aki kua lata  ke mailoga he tau tau fanau mo e tau fuata ke ua kamata e ula tapaka ka e nonofo mo e nakai ula.   Maeke a tautolu ke lagomatai a lautolu ke taute e tau fifiliaga hako ka lagomatai e tau mamatua , tau fanau mo e tau tagata lalahi kua fakalataha atu ke tuku e ula tapaka. 

Ko e mena ke tolu aki ke moua ke malikisi hake e numela he tau tagata kua kautu he tuku e ula tapaka.    Uka ke fakaoti e ula tapaka mo e tau magaaho kua lata ke hiki e tau matakavi ula tapaka ke maeke ke mukamuka he tau tagata ne ula tapaka ke fakaoti. 

Lahi agaia e tau gahua ke taute he tau tau ne fa  mai mua mo e molea  atu foki.   Taute mo e fai kakano, tau fakaveaga, fakavaha mo e auloa e tau tagata,  to maeke ia tautolu ke taute.     

Gahua auloa a tautolu i Aotearoa ke nakai ni ko e tau manako noa ke tuku e ula tapaka ka e tali tonu mo e fakamooli.

Samoa

E tele ni mea e tatau ona mitamita i ai Aotearoa Niu Sila – o la tatou aganu‘u, o tatou nofoaga aemaise lava o tatou tagata.

O lo‘o fa‘aali mai i la tatou Fuafuaga Fa‘atino mo le Taofi-le-Taumafa-Tapa‘a Aotearoa 2025 (Smokefree Aotearoa 2025 Action Plan), e pei o tatou o se atunu‘u, e tatou te tutū fa‘atasi mo se liliūga e fai ai se suiga lelei.

O le fuafuaga o se iuga mai le tele o laasaga ausia ma otootoga o le taimi. E amata mai i faufautua seia oo i ē ua maua fa‘ailoga tauoloa mai iunivesite, o leo o naunautaiga mai i itu uma o la tatou komiuniti, ua galulue e fai lo latou tiute tauave, e fausia lona fa‘amoemoe o le galuega ma lona ‘aano. 

O lo‘o  ta‘ialaina i le Feagaiga o Waitangi (Te Tiriti o Waitangi), ua iai ni fuafuaga mataalia mo a tatou fuafuaga fa‘atino, e lagolagoina ai le fa‘amoemoe o Aotearoa, e avea ma atunu‘u e lē toe taumafa tapa‘a i le tausaga 2025. 

E ono ni a matou vaega o suiga mataalia ua taula‘i i ai :

  1. Ia fa‘amautūina ona iai ni ta‘ita‘iga ma faiga fa‘aiuga a Māori i vaega uma o le fuafuaga fa‘atino. O se itu o lenei vaega o le taula‘iga, ua matou fa‘atūina se ‘aufaigaluega e fa‘amautinoaina, o lo‘o fa‘agāsolo lelei le fuafuaga fa‘atino e ausia ai sini autū, o le taofi le taumafa tapa‘a mo Māori.
  2. Ia fa‘atupula‘ia ni polokalame fa‘alauiloa o le soifua maloloina, ma gaioiga i totonu o le komiuniti e fa‘atupeina ia fa‘amalosi‘au, ma fa‘amautū ai tagata o le atunu‘u atoa ina ia lagolagoina le sini autū, o le taofi le taumafa tapa‘a, ma fa‘aali lo latou fesoasoani e lagolago mo tagata, o lo‘o malaga aga‘i atu e taofi le ūlaūla.
  3. Tu‘uina atu i tagata se lagolago o lo‘o latou manaomia, mo la latou malaga aga‘i atu e taofi le ūlaūla tapa‘a, e āla lea i le tu‘uina atu o se polokalame, fesoasoani e pei o se auaunaga e taofi le ūlaūla mo komiuniti a Pasefika.
  4. Ia fa‘afaigofie ona taofi, ma fa‘afaigata ona ua pa‘u a‘i i le ūlaūla, e āla lea i le fa‘ataugofieina o oloa o tapa‘a, e maualalo le fua o le nikotini, ma fa‘atapula‘a faiga ma foliga o oloa e tele ai se fa‘atōsina, ma le gauā‘i i ai o le manao.
  5. Ia fa‘afaigata ona fa‘atauina oloa tau tapa‘a, e āla lea i le fa‘aitiitia o le fuainumera o faleoloa, e latou te fa‘atauina atu ma amata ai loa se augatupulaga e le ūlaūla tapaá.
  6. Ia fa‘amautinoa ia usitaia e falegaosi tapa‘a ma faleoloa le tulafono. E fa‘apefea ona matou iloa o lo‘o manuia lelei? Pe ‘a amata ona tatou ausia iuga e tolu.

O le muamua: ave ‘ese ni tulaga lē tutusa i fuainumera o le ‘auūlaūla ma gasegase tau ūlaūla tapa‘a. O tagata o lo‘o nonofo i vaega e pito sili ona fa‘alētonu le tamaoaiga i Aotearoa, e sili atu ona mafatia mai aafiaga leaga o le ūlaūla tapa‘a. E manaomia ona tatou suia lenei tulaga, ‘auā matou te mananao i komiuniti uma e ‘ausia le Taofi le Taumafa Tapa‘a 2025.

O le lona lua. o iuga o le fa‘amautinoaina ia ‘aua lava ne‘i amata ona ūlaūla a tatou fanau laiti, ma le augatupulaga laiti ma tumau i ai ina ia ‘aua lava ne‘i ūlaūla. E mafai ona tatou lagolagoina i latou e faia le filifiliga sa‘o, e āla lea i le fesoasoani i o latou mātua, ‘āiga, ma tagata mātutua o lo‘o latou mafuta i ai e taofi le ūlaūla. 

O le lona tolu. o iuga o le fa‘atupula‘ia o le fuainumera o tagata ua ausia ma le manuia le taofi o le ūlaūla. E faigata ona tu‘u le ūlaūla ma ua o‘o i le taimi e tatau ai ona sui le siosiomaga ūlaūla, ina ia o tatou fa‘afaigofie ai i tagata ūlaūla ona taofi le taumafa tapa‘a.

E tele ni fuafuaga e fai mo le isi fa tausaga o loma nei ma le sili atu. Ae o le iai o le fa‘amoemoe, fuafuaga fa‘atatau, o le ta‘imua ma le ‘auai o le lautele o tagata, e mafai ona tatou fa‘atinoina lava. O le ‘aufa‘atasi, e mafai ai ona tatou fausia se Aotearoa e lē na ‘o le sini e momo‘o i ai o le lē toe taumafa tapa‘a ae ia avea ma tatou olaga moni.

Tokelau

E lahi na mea e tatau ke fafia ki ei ia Aotearoa Niu Hila – ko ta tatou aganuku, ko o tatou nofoaga kae maihe ko o tatou tagata.   

Kua fakaali mai i ta tatou Fuafuaga Fakatino mo te Taofi-te Ulaula Utufaga Aotearoa 2025 (Smokefree Aotearoa 2025 Action Plan), ko tatou ko he atunuku, ke tutu fakatahi mo he liliuga, ke fai ai he huiga lelei. 

Ko te fuafuaga o he ikuga mai te lahi o lahaga auhia, ma kotokotoga o te taimi.  E kamata mai i na faufautua, ke pa ki na tino kua maua o latou fakailoga lauiloa, mai ina Iunivehite, ko na leo o naunau taiga, mai i na itu uma o te tatou Komiuniti, kua galulue ke fai o latou tiute taukave, ke fauhia ai tona fakamoemoe ma te galuega mo naunauga kautu. 

Ko te taki ala i te Feagaiga o Waitangi (Te Tiriti o Waitangi), e iei ni fuafuaga kua faka mataalia, mo a tatou fuafuaga fakatino, ke lagolago ai te fakamoemoe o Aotearoa, ke kavea ma atunuku e he toe ulaula utufaga, i te tauhaga 2025

E ono a matou vaega mo ni huiga faka ta titia, kua faka patino ki ei:

  1. Ke faka mautinoa e iei ni Takitaki mo te faiga o fakaikuga a Maoli, i na vaega uma o te fuafuaga fakatino.  Ko he itu o tenei kikilaga, ke tutu fakatahi ki matou ma he kau faigaluega ke tauivi ma faka mautinoa, te faka holo lelei o na fuafuaga fakatino, e au ki ei te hini kautu, ke tiaki te ulaula utufaga mo na Maoli.  
  2. Ke faka tapula ni polokalame faka lauiloa o te ola maloloina, ma na gaoioiga i loto o te Komiuniti, ke faka tupe ai ma faka malohi tau, ke faka mautu ai na tino o te atunuku katoa, ke lagolagoa te hini kautu, ke tiaki te ulaula utufaga, ma fakaali ho latou fehoahoani, mo na tino e fofou ke tiaki te ulaula. 
  3. Tuku atu te hapoti ki na tino e fofou ke pa ki latou ke tiaki te ulaula utufaga, ke fai ma tuku atu he Polokalame ke fehoahoani ki ei, e ve ko te kaukaunaga ki te Komiuniti a te Pahefika, ke tiaki te ulaula. 
  4. Ke faka faigofie te taofi ma faka itiitia te tauale mai te ulaula, ona ko te taugofie o na koloa o te utufaga.  E maulalo te fua o te nikotini, ma te faka tapula o na faiga, ma foliga o na koloa, e lahi te faka tohina ma atili ai te fofou lahi ki ei. 
  5. Ke faka faigata oi fakatau na koloa tau utufaga, ma faka taigole te numela o na fale koloa, e ki latou fakatau atu, kae ke kamata loa oi kitea, he tupulaga e he ulaula.
  6. Ke fakamautinoa ke uhitaki na fale fai utufaga, ma na fale koloa ki te tulafono. 

E vefea ona ki matou iloa e manuia lelei?  Pe kafai kua kamata mata oi auhia e ki matou na ikuga e tolu.

Ka muamua kave kehe ni tulaga e he tutuha na numela, o te kau ulaula ma na tauale tau ulaula utufaga. Ko na tino e nonofo i na vaega e pito hili oi faka he tonu, ma te he tagolima i Aotearoa, e hili atu ona mafatia, i afainaga o te ulaula utufaga. E tatau ke fai e ki tatou he huiaga, aua ko ki matou e fofou ki na Komiuniti uma ke auhia, ke Taofi te Ulaula Utufaga 2025

Ko tona lua o ikuga: ke faka mautinoa, ke na he kamata oi ulaula a tatou fanau iti, ma te tupulaga taigogole, ma tumau ki ei, ke he ulaula.  E ki tatou mafaia ke hapoti ki latou, ke fai a latou filifiliga hako, i te fehoahoani ki o latou matua, kaiga, ma na tino matutua e nonofo fakatahi ki latou, ke taofi te ulaula. 

Ko tona tolu o ikuga: ke faka tokalahi ni tino kua mafai e ki latou ke tiaki te ulaula.  E faigata te tiaki o te ulaula, ma kua pa loa ki he taimi, kua tatau ai ki tatou ke hui te hikohiko maga ulaula, kae ke faigofie ai mo na tino ulaula, oi tiaki te ulaula utufaga. 

E lahi ni fuafuaga ke fakatino mo he fa tauhaga, ma he taimi i mua atu. Kae e iei te faka moemoe, fuafuaga faka tatau, o te taki mua, ma te auai o te tokalahi o na tino, e mafai ke ki tatou fakatino. Ko te kau fakatahi, e mafai ai e ki tatou oi fau he Aotearoa, e he na ko te hini o momokoga, kae kua mafai ke tuku te ulaula utufaga, oi kavea loa ki tatou, ma he olaga moni.

Tonga

Ko Aotearoa Nu’usilá ko e motu ‘oku mohu ‘i hono ngaahi laukau’anga - tukufakaholo, mātanga, kae tautefito ki hono kakai faka’ofo’ofa. 

‘Oku hā ‘i he ‘emau palani ngāue Smokefree Aotearoa 2025 Action Plan ‘a e faka’amu ke tau poupoua ha liliu ‘oku ne fakaola ha lelei ma’ae fonua. 

Ko e palani ko ení ko e ola ia ‘o e ngaahi fakatotolo mo e a’usia ‘a e kau māteaki’i me’a, kau matiketika faka’ekatemika, kaepehē ki he kau taki mei he tuliki kotoa ‘o e komiunitī ne nau tokoni ki hono fatu hono uhó mo hono kakanó. 

‘Oku kakato ‘i he palani ko ení ‘a e ngaahi makatu’unga mālohi mo fo’ou te ne tokonia ‘aki ‘a Aotearoa ke hoko ko e ha fonua ‘oku hao mei he ifi tapaka (smokefree) ‘i he 2025, makatu’unga he tataki ‘a e ngaahi tokāteline ‘o e talite Te Tiriti o Waitangi. 

‘Oku ‘i ai ‘emau ‘ū tefito’i palani ngāue lalahi ‘e ono: 

1. Ke fakapapau’i ‘oku ‘i ai ha kau taki mei he kāinga Māori tenau kau he faitu’utu’uni ‘i he ngaahi fungavaka kotoa ‘o e palani ngāue. ‘Oku kau he ‘elia ngāue ni ‘a hono fokotu’u ha va’a makehe ke ne fakapapau’i ‘oku fou e ngāué ‘i hono ‘alunga totonu kae a’usia ‘a e taumu’a tuku ifi tapaka ma’ae kāinga Māori. 

2. Ke fakalahi ‘a hono fakapa’anga ‘a e ngaahi polokalama ki he mo’ui leleí pea mo e ngaahi ngāue fakakomiunitī ke faka’ai’ai e kakai ‘i he tapa kotoa ‘o e fonuá ke nau poupou’i ‘a e taumu’a ngāué pea mo tokonia foki ‘a kinautolu ‘oku feinga ke tuku ‘enau ifi tapaka. 

3. Ke fakaivia ‘a e ngaahi tokoni ‘e fiema’u ke ‘oange ma’a kinautolu tenau feinga ke tuku ‘enau ifi tapaká ‘aki hono fakalahi ke toe lelei ange ‘a e ma’u’anga tokoní, hangē ko e sevesi tuku ifi tapaka ma’ae komiunitī Pasifiki. 

4. Feinga’i ke faingofua ange ‘a hono tuku ‘o e ifi tapaká kae faingata’a ‘a e ma’u hono ifó ‘aki ‘a hono fakatau atu pē koloa tapaka ‘oku si’isi’i ai e nikotini, pea fakataputapui ‘a hono fa’u e koloa tapaká ke toe manakoa mo fakataua ange. 

5. Feinga’i ke faingata’a ange hono fakatau ‘o e koloa tapaká ‘aki hono holoki e lahi ‘o e ‘ū falekoloa ‘oku fakatau atu ai, pea mo ohi ha to’u tangata ‘oku ‘ikai kenau ifi tapaka. 

6. Ke fakapapau’i ‘oku tauhi pau ‘a e ngaahi kautaha fo’u mo fakatau tapaká ki he lao ‘o e fonua. 

‘E anga fēfē ha’a mau ‘ilo ‘oku ola lelei ‘emau ngāue? Temau ‘ilo ia ‘i ha’a mau ikuna’i e ngaahi tefito’i ngāue lalahi ‘e tolu. 

‘Uluaki: fakangata ‘a e hōhoatamaki e lahi ‘o e ifi tapaká mo e ngaahi mahaki ‘oku fakatupu ‘e he ifi tapaka. Ko kinautolu ko ia ‘oku nofo he ngaahi feitu’u ‘oku masivesiva ange ‘i Aotearoa ‘oku uesia lahi taha ‘enau mo’uí ‘e he nunu’a ‘o e ifi tapaka. ‘Oku mau faka’amu ke fakalelei’i eni koe’uhí ko ‘emau fiema’u ke a’u ki he 2025 ‘oku hao kotoa e ngaahi komiunitī mei he ifi tapaka. 

Ko hono uá, ke fakapapau’i ‘oku ‘ikai ke faka’ilo’ilo ifi tapaka ‘etau fānaú mo e fānau ‘a e kainga Māori. Temau lava ‘o tokonia kinautolu ke tonu ‘enau filí ‘aki hono tokoni’i ‘enau mātu’á, whānau mo ha kakai lalahi ‘oku nau feohi ke tuku ‘enau ifi. 

Tolu, ko hono fakatokolahi ‘a e kakai ‘oku malava ke tuku ‘enau ifi tapaka. Ko hono feinga’i ke tuku ‘a e ifi tapaká ‘oku faingata’a, ka ko hono liliu ‘a e ‘ātakai ‘oku fai ai e ifí ‘e lava ke faingofua ange ‘a hono faka’ai’ai e kakaí ke nau situ’a mei he tapaka. 

‘Oku lahi ‘aupito e ngāue ke fai ‘i he ta’u ‘e fā ka hoko maí ‘o faai atu ai. Ka ‘e faingofua pe ka ‘i ai ha taumu’a, founga, taimi, pea ka fakakau mai mo e kakai ki ai ‘e ‘ikai ha ngāue ia ‘e lahi. ‘I he ‘etau ngāue fakatahá te tau lava ai ‘o fo’u ha Aotearoa ‘oku ‘ikai hoko ‘a e tuku ifi tapaká ko ha misi, ka ko ha fo’i mo’oni ke tau mo’ui ‘aki. 

Smokefree Aotearoa 2025 Action Plan

Factsheets for the six focus areas.

People who smoke and their whānau

Retailers

Back to top